"Sad će ustaše morati da plate za antisprsku politiku"

Prema dokumentima generali Zvonimir Červenko, Rasim Delić, Vahid Karavelić, Ante Gotovina, Tihomir Blaškić su bili prisutni na sastanku u Zagrebu sredinom septembra 1995. Tada su Franjo Tuđman i Alija Izetbegović, uz Ričarda Holbruka i američkog generala Veslija Klarka, dogovorili zajednički Štab za napade na RS posle „Oluje“. Kao mesta gde su počinjeni najveći pogromi nad Srbima navode se Grahovo, Glamoč, Drvar, Petrovac, Krupa na Uni, a najviše postradalih je bilo na teritoriji Mrkonjić Grada koji su zauzeli HV i HVO 10. oktobra 1995. Posle 117 dana okupacije u okolini gradića ekshumirano je 257 tela žrtava među kojima je 10 žena, 71 civil i 97 pripadnika VRS, trojica policajaca… U jednoj grobnici bilo je 181 telo, a u manjim grobnicama pronađeno je još 176 leševa. Mnogi nisu identifikovani. Porušeno je 1.608 kuća, 700 stanova dok je 3.000 stambenih objekata demolirano… A pišući o optužnicama protiv pripadnika regularne vojske Hrvatske i HVO, zagrebački „Globus“ prekjuče je dodatno potpalio požar koji je nastao u tamošnjem medijskom prostoru posle hapšenja desetorice iz Orašja. General-potpukovnik VRS Boško Kelečević, koji je 1992. bio načelnik štaba Prvog krajiškog korpusa VRS, komentariše da ga ne čude vesti o optužnicama protiv hrvatskih časnika. – Činjenica je da je rat u BiH počeo 20. marta 1992. kada su Oružane snage iz Hrvatske prešle most u Bosanskom Brodu i u selu Sijekovac. Do 26. marta već su pobile 26 srpskih civila – kaže Kelečević. – Na čelu te jedinice bio je saborski zastupnik iz Zagreba Ante Prkačin, rođen u Slavonskom Brodu. Prethodno je Odlukom Vrhovništva iz 28. novembra 1991. uspostavljena komanda Operativne zone istočna Posavina sa sedištem u Slavonskom Brodu čiji je prvi komandant bio pukovnik HV Ivo Petrić. Pogrom Srba iz posavskih opština počinje 20. aprila kada Zagreb smenjuje Petrića, a postavlja za komandanta ambicioznog pukovnika HV Vinka Štefaneka.

Prema ratnim dnevnicima iz onog vremena, posle Sijekovca, 4. maja usledila su hapšenja Srba u Orašju i oko njega koja su kulminirala racijama. Samo u malom selu Bukova Greda na licu mesta je ub,ijeno desetak civila. Slede događaji oko Odžaka, 7. maja i privođenje više od 1.300 srpskih civila iz tri okolna sela. Zatim se formira sistem konc- logora gde je završilo njih 2.500. Hrvatska vojska je do juna 1992. ovladala sa 760 kvadratnih kilometara bosanske Posavine odakle su proterani tek 7. novembra 1992. kada su jedinice Prvog krajiškog korpusa ušle u Bosanski Brod. To je bio i zvaničan kraj operacije VRS „Koridor“ koja je počela 24. juna.

O ulozi jedinica i starešina HV i HVO u Bosni 1992. u Hrvatskoj napisano je u knjizi „Rat u Posavini“ autora pukovnika Jerka Zovaka iz 108. brigade HV u Slavonskom Brodu. Pukovnik je štampao i naređenja i dnevne zapovesti jedinicama HV i HVO iz Zagreba koje su se borile na terenu i analizirao je i krah hrvatske agresije. On je za to okrivio hrvatsku državnu politiku tog vremena. Pukovnik Zovak pomogao je i u pisanju knjige „Koridor“ srpskog generala Novice Simića iz 2010, ustupivši mu obilje ma,terijala sa hrvatske strane.

"Tuđman, Šušak, Bobetko, Boban i drugi postigli su međusobni dogovor, a HVO je korišten radi ostvarivanja udruženog zločinačkog pothvata", rekao je sudac u presudi. Haaški sud izrekao je osuđujuće presude šestorici Hrvata iz BiH. Bivši predsjednik Vlade Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Jadranko Prlić osuđen je na 25 godina zatvora, ministar obrane Bruno Stojić na 20 godina zatvora, dvojica načelnika stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina, zapovjednik Vojne policije HVO-a Valentin Ćorić na 16 godina, a predstojnik Odjela za zatočene Berislav Pu,šić na 10 godina zatvora. Suci Haaškog suda zaključili su da je šestorka sudjelovala u udruženom zločinačkom pothvatu zajedno s prvim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom, ministrom obrane Gojkom Šuškom i generalom Jankom Bobetkom te još nekim ljudima iz vrha RH i Herceg-Bosne kojemu je cilj bio etničko čišćenje prostora Herceg-Bosne i njezino pripajanje ili stvaranje nove hrvatske republike na tom prostoru. "Vijeće je većinom glasova odlučilo da je sukob između HVO-a i Armije BiH bio međunarodni. Vojnici HV-a zajedno su se borili s vojnicima HVO-a", napisali su u presudi suci i dodali kako su optuženi počinili zločine protiv čovječnosti, teške povrede Ženevskih konvencija te kršili zakon i običaje ratovanja.